path: root/croatian/intro/free.wml

#use wml::debian::template title="Što znači slobodan/free?" NOHEADER="yes"
#use wml::debian::translation-check translation="0c8f86b057e865a544947809adb192d39c98b224"

<h1>Što znači slobodan/free? <tt>ili</tt> Što podrazumijevate pod slobodnim
softverom?</h1>

<p><b>Napomena:</b> U veljači 1998. jedna grupa je odlučila zamijeniti pojam
"<a href="https://www.gnu.org/philosophy/free-sw">Free Software</a>"
(slobodni softver) s
"<a href="https://opensource.org/osd">Open Source
Software</a>" (softver s otvorenim izvornim kodom). Kako će biti razjašnjeno
u donjoj raspravi, oba pojma u biti znače istu stvar.

<p>Mnogi ljudi, kojima je slobodni (engl. <em lang="en">free</em> &mdash;
znači i slobodan i besplatan &mdash; prim. prev.) softver nov, zbunjeni su
jer se riječ "free" u pojmu "free software" ne koristi na očekivani način.
Njima "free" znači "besplatan". Engleski rječnik navodi skoro dvadeset
različitih značenja riječi "free". Samo je jedno od njih "besplatan". Ostale
se odnose na slobodu i nepostojanje ograničenja. Kada govorimo o
<em lang="en">free software</em>, mislimo na slobodu, a ne cijenu.

<p>Softver koji je "free" jedino u smislu da ne morate plaćati za njegovo
korištenje jedva je imalo slobodan. Može vam se zabraniti njegovo širenje, a
skoro sigurno vam je zabranjeno njegovo poboljšavanje. Softver licenciran
besplatno obično je oruđe u oglašavačkoj kampanji za promicanje srodnog
proizvoda ili upropaštavanje manjeg konkurenta. Nema jamstva da će ostati
slobodan.

<p>Istinski "free" softver uvijek je slobodan. Softver stavljen u javno
vlasništvo se može izvući i umetnuti u neslobodne programe. Društvo će
izgubiti sva poboljšanja. Kako bi ostao slobodan, softver mora imati
autorska prava i licencu.

<p>Za neinicirane, program ili je slobodan ili nije. Stvarni život je
puno složeniji. Kako biste shvatili kakve vrste stvari ljudi
podrazumijevaju nazivajući softver slobodnim, moramo malo skrenuti u svijet
programskih licenci.

<p>Autorska prava su način zaštite prava autora određenih vrsta djela.
U većini zemalja, na softver kojeg napišete automatski imate autorska prava.
Licenca je autorov način dopuštanja korištenja izrađenog djela (u ovom
slučaju softvera) drugima, na načine koji su autoru prihvatljivi.
Ostaje na autoru da uključi licencu koja određuje na koje se načine softver
smije koristiti. Za propisnu raspravu o autorskim pravima pogledajte
<a href="https://www.copyright.gov/">https://www.copyright.gov/</a>.

<p>Naravno, različite okolnosti traže različite licence. Softverske tvrtke
žele zaštiti svoju imovinu pa objavljuju samo kompajlirani kod (kojeg ljudi
ne mogu čitati) i na korištenje softvera stavljaju mnoga ograničenja. S druge
strane, autori slobodnog softvera općenito traže neku mješavinu sljedećega:
<ul>
<li>Nedopuštanje korištenja njihovog koda u vlasničkom softveru. Budući da
    svoj kod objavljuju kako bi ga svi mogli koristiti, ne žele vidjeti da
    ga netko krade. U ovom slučaju, korištenje koda se smatra pitanjem
    povjerenja: smijete ga koristiti dok god igrate po istim pravilima.
<li>Zaštita identiteta autorstva koda. Ljudima njihovo djelo predstavlja
    velik ponos i ne žele da netko drugi može iz njega ukloniti njihovo ime
    ili tvrditi da ga je on napisao.
<li>Distribucija izvornog koda. Jedan od problema s većinom komercijalnog
    koda jest to što ne možete ispraviti bugove ili ga prilagoditi sebi jer
    izvorni kod nije dostupan. Također, tvrtka može odlučiti prestati
    podržavati hardver kojeg koristite. Mnoge slobodne licence zahtijevaju
    distribuciju izvornog koda. To štiti korisnika omogućivši mu
    prilagođavanje softvera svojim potrebama.
<li>Prisiljavanje svakog djela koje uključuje dio njihova djela (takva djela
    se u raspravama o autorskim pravima zovu <em>izvedena</em>) na
    korištenje iste licence.
</ul>

<p>Mnogi ljudi pišu vlastite licence. Na ovo se ne gleda s odobravanjem jer
pisanje licence koja čini ono što želite uključuje sitničava pitanja.
Prečesto je korišteni slijed riječi ili dvosmislen ili ljudi stvore uvjete
koji si međusobno proturječe. Pisanje licence koja bi vrijedila na sudu još
je teže. Na sreću, postoji više već napisanih licenci koje vjerojatno čine
ono što želite.

<p>Tri najrasprostranjenije licence su:
<ul>
<li><a href="https://www.gnu.org/copyleft/gpl.html">GNU Opća javna licenca
(GPL)</a>. Neke dobre uvodne informacije o programskim licencama i primjerak
licence se može naći na <a href="https://www.gnu.org/copyleft/copyleft">
GNU WWW stranicama</a>. Ovo je najčešće korištena slobodna licenca na svijetu.

<li><a href="https://opensource.org/blog/license/artistic-2-0">Artistic licenca</a>.

<li><a href="https://opensource.org/blog/license/bsd-3-clause">Licenca u BSD stilu</a>.
</ul>
<!--
Clearly, no single license will fit everyone's needs. To help people select
the license that is most appropriate for them, you might like to look at
our <a href="license_disc">comparison of common Free Software licenses</a>.
-->

<p>Neka od svojstava zajedničkih tim licencama.
<ul>
<li>Softver možete instalirati na koliko god želite strojeva.
<li>Softver odjednom može koristiti bilo koji broj ljudi.
<li>Možete napraviti koliko god želite kopija softvera i dati ih kome god
    želite (slobodna ili otvorena redistribucija).
<li>Nema ograničenja u mijenjanju softvera (osim zadržavanja određenih
obavijesti nedirnutima).
<li>Nema ograničenja u distribuciji, ili čak prodaji, softvera.
</ul>

<p>Zadnja točka, koja dopušta novčanu prodaju softvera, naizgled proturječi
cijeloj zamisli slobodnog softvera. Zapravo je jedna od njegovih snaga.
Pošto licenca dopušta slobodnu redistribuciju, kad jedna osoba dobije
primjerak, mogu ga sami redistribuirati. Čak ga mogu pokušati prodati.
U praksi, priprema elektronskih kopija softvera u biti ne košta ništa.
Ponuda i potražnja će držati cijenu niskom. Ako velikom programu ili
mješavini softvera odgovara distribucija na nekom mediju, kao što je CD,
proizvođač slobodno može naplatiti koliko želi. Međutim, ako je zarada
previsoka, na tržište će ući novi proizvođači i konkurencija će sniziti
cijenu. Rezultat toga je da možete kupiti izdanje Debiana na nekoliko CD-a
za tek nekoliko eura.

<p>Iako slobodni softver nije potpuno oslobođen ograničenja (to bi postigli
samo stavljanjem nečega u javno vlasništvo), korisniku omogućava što god je
potrebno kako bi obavio zadatak. Istovremeno, on štiti prava autora.
To je stvarno sloboda.

<p>Debian projekt snažno podržava slobodni softver. Budući da se za
programe koristi mnogo različitih licenci, razvijen je skup smjernica,
<a href="../social_contract#guidelines">Debianove smjernice slobodnog
softvera (DFSG)</a>, koji pruža razumnu definiciju osnove slobodnog softvera.
U glavnu distribuciju Debiana pušta se jedino softver koji poštuje DFSG.