readd+sync

CVS version numbers

croatian/intro/about.wml: 1.41 -> 1.42 
croatian/intro/free.wml: 1.17 -> 1.18

2 files changed, 366 insertions, 0 deletions

diff --git a/croatian/intro/about.wml b/croatian/intro/about.wml
new file mode 100644
index 00000000000..c8d84807be4
--- /dev/null
+++ b/croatian/intro/about.wml
@@ -0,0 +1,239 @@
+#use wml::debian::template title="O Debianu"
+#include "$(ENGLISHDIR)/releases/info"
+#use wml::debian::translation-check translation="1.60"
+
+<ul>
+  <li><a href="#what">Što je zapravo Debian?</a>
+  <li><a href="#free">Sve to je besplatno?</a>
+  <li><a href="#CD">Vi kažete besplatno, ali CD-i/mreža imaju cijenu!</a>
+  <li><a href="#disbelief">Većina softvera košta više od stotinu dolara.
+      Kako ga vi možete poklanjati?</a>
+  <li><a href="#hardware">Koji je hardver podržan?</a>
+  <li><a href="#info">Prije nego odlučim, treba mi više informacija.</a>
+  <li><a href="#why">Još me niste uvjerili. Koje su neke prednosti i mane Debiana?</a>
+  <li><a href="#install">Kako nabaviti Debian?</a>
+  <li><a href="#support">Ne mogu sam(a) sve podesiti.
+      Kako dobiti podršku?</a>
+  <li><a href="#who">Tko ste svi vi zapravo?</a>
+  <li><a href="#users">Tko koristi Debian?</a>
+  <li><a href="#history">Kako je sve to počelo?</a>
+</ul>
+
+
+<h2><a name="what">ŠTO je Debian?</a></h2>
+
+<p><a href="$(HOME)/">Debian Projekt</a> je udruga pojedinaca koji su si
+postavili za cilj stvaranje <a href="free">slobodnog</a> operativnog
+sustava. Operativni sustav koji smo mi stvorili se zove <strong>Debian
+GNU/Linux</strong>, ili jednostavno skraćeno, <strong>Debian</strong>.
+
+<p>Operativni sustav je skup osnovnih programa i alata zahvaljujući kojima
+vaše računalo radi. U jezgri operativnog sustava je kernel. Kernel je
+najtemeljniji program na računalu, obavlja svo osnovno održavanje i
+omogućava vam pokretanje drugih programa.
+
+<p>Debian sustavi trenutno koriste <a href="http://www.linux.hr/">Linux</a>
+kernel. Linux je komad slobodnog softvera kojeg je začeo
+<a href="http://www.cs.helsinki.fi/u/torvalds/">Linus Torvalds</a>,
+sada podržan od tisuća programera širom svijeta.
+
+<p>Ipak, radi se i na Debianu za druge kernele, primarno za
+<a href="http://www.gnu.org/software/hurd/hurd.html">Hurd</a>.
+Hurd je zbirka poslužitelja koji rade povrh mikrokernela (kao što je
+Mach) kako bi implementirali razne mogućnosti. Hurd je slobodan softver
+proistekao iz <a href="http://www.gnu.org/">GNU projekta</a>.
+
+<p>Velik dio osnovnih alata koji čine operativni sustav dolazi iz
+<a href="http://www.gnu.org/">GNU projekta</a>; zato imena: GNU/Linux i
+GNU/Hurd.
+Ti alati su također slobodni.
+
+<p>Naravno, ono što ljudi žele su aplikacije: programi koji im pomažu da
+obave ono što žele, od uređivanja dokumenata, poslovanja tvrtke, ili igranja
+igara, do pisanja još programa. Debian dolazi s više od <packages_in_stable>
+<a href="$(DISTRIB)/packages">paketa</a> (već kompajliranih programa
+upakiranih u format zgodan za laku instalaciju na vaš stroj) &mdash; svi oni
+su <a href="free">slobodni</a>.
+
+<p>To je pomalo nalik tornju. U temeljima je kernel. Iznad njega su svi
+osnovni alati. Slijede svi programi koji rade na vašem računalu. Na vrhu
+tornja je Debian &mdash; pažljivo organizira i sve usklađuje tako da sve
+zajedno radi.
+
+
+<h2>Sve to je <a href="free" name="free">besplatno?</a></h2>
+
+<p>Možda se pitate: zašto bi ljudi trošili sate svog vremena na pisanje
+programa, njihovo pažljivo pakiranje, a zatim sve to <EM>poklanjali</EM>?
+Odgovori su razlikuju kao i ljudi koji pridonose.
+Neki ljudi vole pomagati drugima.
+Mnogi pišu programe kako bi naučili više o računalima.
+Sve više ljudi traži načine izbjegavanja napuhane cijene softvera.
+Rastuća masa pridonosi nastojeći se zahvaliti za sve sjajne slobodne programe
+koje su dobili od drugih.
+Mnogi iz akademije stvaraju slobodne programe kako bi pomogli u širenju
+rezultata svojih istraživanja.
+Poduzeća pomažu u održavanju slobodnog softvera kako bi njihova riječ
+značila nešto u njegovu razvoju &mdash; nema bržeg načina dodavanja nove
+mogućnosti nego da ju sami dodate!
+Dakako, mnogima od nas to je jednostavno vrlo zabavno.
+
+<p>Debian je toliko predan slobodnom softveru da smo mislili kako će biti
+korisno da se naša obaveza uobliči u pisanom dokumentu. Tako je rođen naš
+<a href="$(HOME)/social_contract">Društveni ugovor</a>.
+
+<p>Iako Debian vjeruje u slobodni softver, ima slučajeva gdje ljudi žele ili
+moraju na svoj stroj instalirati neslobodni program. Kad god je moguće,
+Debian će to podržavati. Čak postoji rastući broj paketa čija je jedina
+svrha instalirati neslobodni program na Debian sustav.
+
+
+<h2><a name="CD">Vi kažete besplatno, ali CD-i/mreža imaju cijenu!</a></h2>
+
+<p>Možda se pitate: ako je softver besplatan, zašto onda moram plaćati
+trgovcu za CD, ili platiti ISP-u za prijenos datoteka s Interneta?
+
+<p>Kad kupite CD, plaćate nečije vrijeme, ulaganje u proizvodnju diskova,
+te rizik (u slučaju da ih ne prodaju sve). Drugim riječima, plaćate fizički
+medij koji se koristi za isporuku softvera, ne za sam softver.
+
+<p>Kad mi koristimo riječ "slobodan", doista mislimo na
+<strong>slobodu</strong> softvera, ne na to što je besplatan. (Riječ
+"<em lang="en">free</em>" na engleskom znači i slobodan i besplatan, što
+stvara mnoge zabune. Srećom, u hrvatskom nemamo takvih problema -- op. prev.)
+Možete pročitati više o tome <a href="free">što mi podrazumijevamo pod
+"slobodnim softverom"</a> i što o toj temi kaže
+<a href="http://www.fsf.org/licensing/essays/free-sw.html">kaže Free
+Software Foundation ("Fondacija Slobodnog Softvera")</a>.
+
+
+<h2><a name="disbelief">Većina softvera košta više od 100 američkih dolara.
+Kako ga vi možete poklanjati?</a></h2>
+
+<p>Bolje je pitanje kako softverskim tvrtkama uspijeva toliko naplatiti?
+Softver nije poput proizvodnje automobila. Nakon što napravite jedan
+primjerak svog programa, cijena proizvodnje milijuna takvih je sitna
+(postoji dobar razlog zašto Microsoft ima toliko milijardi u banci).
+
+<p>Gledajte to s ove strane: kad biste imali bezgraničnu zalihu pijeska u
+dvorištu, možda biste bili voljni poklanjati pijesak. No bilo bi glupo
+plaćati kamion da ga odveze drugima. Natjerali biste ih da dođu i sami ga
+uzmu (odgovara skidanju s mreže) ili mogu platiti nekom drugom da im ga
+isporuči na njihova vrata (odgovara kupovini CD-a).
+Debian djeluje točno tako i zato je većina CD-a/DVD-a tako jeftina
+(tek oko 12 USD za 4 DVD-a).
+
+<p>Debian ne zarađuje novce od prodaje CD-ova. Istovremeno, novac nam je
+potreban za troškove kao što su registracija domena i hardver. Zbog toga vas
+molimo da kupujete od jednog od
+<a href="../CD/vendors/">trgovaca CD-a</a> koji dio vašeg novca
+<a href="$(HOME)/donations">donira</a> Debianu.
+
+
+<h2><a name="hardware">Koji je hardver podržan?</a></h2>
+
+<p>Debian će raditi na gotovo svim osobnim računalima, uključujući većinu
+starijih modela. Svako novo izdanje Debiana općenito podržava veći broj
+računalnih arhitektura. Potpun popis trenutno podržanih pogledajte u
+<a href="../releases/stable/">dokumentaciji za stabilno izdanje</a>.
+
+<p>Podržan je skoro sav uobičajen hardver.
+Ako se želite uvjeriti da su svi uređaji spojeni na vaš stroj podržani,
+provjerite <a href="http://www.tldp.org/HOWTO/Hardware-HOWTO/">Linux
+Hardware Compatibility HOWTO</a>.
+
+<p>Postoji nekoliko tvrtki koje otežavaju podršku neobjavljivanjem
+specifikacija svog hardvera. To znači da možda nećete moći koristiti njihov
+hardver s GNU/Linuxom. Neke tvrtke izdaju neslobodne upravljačke programe
+(<i>drivere</i>), ali to je problem zato što bi tvrtka mogla kasnije
+propasti ili prestati podržavati vaš hardver. Mi preporučujemo da kupujete
+samo hardver proizvođača koji isporučuju <a href="free">slobodne</a>
+upravljačke programe (drivere) za svoje proizvode.
+
+
+<h2><a name="info">Hoću još informacija.</a></h2>
+
+<p>Možete pogledati naš <a href="$(DOC)/FAQ/">FAQ</a>.
+ 
+
+<h2><a name="why">Još me niste uvjerili.</a></h2>
+
+<p>Ne morate nam vjerovati - sami isprobajte Debian. Kako je diskovni
+prostor postao jeftin, vjerojatno možete odvojiti oko 2 GB.
+Ako ne želite ili ne trebate grafičko radno okruženje, 600 MB će dostajati.
+Debian se lako može instalirati na taj dodatni prostor i raditi zajedno s
+vašim postojećim OS-om. Ako vam zatreba još prostora, jednostavno obrišite
+jedan od OS-eva (a nakon što vidite moć Debian sustava, uvjereni smo da
+nećete obrisati Debian).
+
+<p>Budući da će vam isprobavanje novog operativnog sustava oduzeti vrijeme,
+razumljivo je da budete rezervirani. Iz tog razloga složili smo popis <a
+href="why_debian">Debianovih dobrih i loših strana</a>. To bi vam trebalo
+pomoći u odluci da li to toga vrijedi. Nadamo se da ćete cijeniti naše
+poštenje i iskrenost.
+
+
+<h2><a name="install">Kako nabaviti Debian?</a></h2>
+
+<p>Najpopularniji način je instaliranje Debiana s CD-a kojeg možete kupiti
+za cijenu medija kod jednog od naših stotinjak distributera. Ako imate dobar
+pristup Internetu, možete prenijeti i instalirati Debian putem Interneta.</p>
+
+<p>Za više informacija, molimo pogledajte <a href="../distrib/">našu
+stranicu o nabavci Debiana</a>.</p>
+
+<p>Ako još niste, možete najprije pogledati
+<a href="http://www.tldp.org/HOWTO/Hardware-HOWTO/">Linux
+Hardware Compatibility HOWTO</a>.
+
+<p>Ne zaboravite pregledati <a href="$(DISTRIB)/packages">pakete</a> koje
+nudimo (nadamo se da vas neće zastrašiti njihov broj).
+
+
+<h2><a name="support">Ne mogu sam(a) sve podesiti. Kako dobiti podršku?</a></h2>
+
+<p>Pomoć možete dobiti čitanjem dokumentacije koja je dostupna i na web
+stranicama i u paketima koje možete instalirati na vaš sustav.
+Možete nas i kontaktirati putem mailing lista ili koristeći IRC.
+Također možete i unajmiti konzultanta kako bi obavio posao za vas.</p>
+
+<p>Za više informacija, molimo pogledajte naše stranice o
+<a href="../doc/">dokumentaciji</a> i <a href="../support">podršci</a>.</p>
+
+
+<h2><a name="who">Tko ste svi vi zapravo?</a></h2>
+
+<p>Debian stvara skoro tisuću aktivnih
+<a href="$(DEVEL)/people">razvijatelja</a>
+<a href="$(DEVEL)/developers.loc">razbacanih po svijetu</a> koji to
+dobrovoljno rade u svoje slobodno vrijeme. Rijetki su se razvijatelji osobno
+sreli. Komunicira se najviše e-mailom (mailing liste na lists.debian.org) i
+IRC-om (#debian kanal na irc.debian.org).</p>
+
+<p>Debian Projekt ima pažljivo <a href="organization">organiziranu
+strukturu</a>. Za više informacija o tome kako Debian izgleda iznutra,
+slobodno pregledajte <a href="$(DEVEL)/">kutak za razvijatelje</a>.</p>
+
+
+<h2><a name="users">Tko koristi Debian?</a></h2>
+
+<p>Iako nema preciznih statistika (jer Debian ne zahtijeva od korisnika da
+se registriraju), postoje snažni dokazi da Debian koristi veliki broj
+organizacija, velikih i malih, kao i više tisuća individualnih osoba.
+Pogledajte našu <a href="../users/">Tko koristi Debian?</a> stranicu za
+popis organizacija visokog profila koje su poslale kratke opise toga kako
+i zašto koriste Debian.</p>
+
+
+<h2><a name="history">Kako je sve to počelo?</a></h2>
+
+<p>Debian je započeo Ian Murdock u kolovozu 1993., kao novu distribuciju
+koja će se raditi otvoreno, u duhu Linuxa i GNU-a. Debian je zamišljen kao
+nešto što će se stvarati pažljivo i savjesno, i održavati te podržavati sa
+sličnom brižnošću. Počeo je kao mala, usko povezana skupina Free Software
+hakera, i postupno narastao u veliku, dobro organiziranu zajednicu
+razvijatelja i korisnika. Pogledajte
+<a href="$(DOC)/manuals/project-history/">detaljnu povijest</a>.
+
+<p>Budući da su mnogi ljudi pitali, Debian se izgovara kao `DEB-ian'. Dolazi
+od imena stvoritelja Debiana, Iana Murdocka, i njegove žene, Debre.
diff --git a/croatian/intro/free.wml b/croatian/intro/free.wml
new file mode 100644
index 00000000000..ef10c2a9ff5
--- /dev/null
+++ b/croatian/intro/free.wml
@@ -0,0 +1,127 @@
+#use wml::debian::template title="Što znači slobodan/free?" NOHEADER="yes"
+#use wml::debian::translation-check translation="1.19"
+
+<h1>Što znači slobodan/free? <tt>ili</tt> Što podrazumijevate pod slobodnim
+softverom?</h1>
+
+<p><b>Napomena:</b> U veljači 1998. jedna grupa je odlučila zamijeniti pojam
+"<a href="http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.html">Free Software</a>"
+(slobodni softver) s
+"<a href="http://www.opensource.org/docs/definition.html">Open Source
+Software</a>" (softver s otvorenim izvornim kodom). Kako će biti razjašnjeno
+u donjoj raspravi, oba pojma u biti znače istu stvar.
+
+<p>Mnogi ljudi, kojima je slobodni (engl. <em lang="en">free</em> &mdash;
+znači i slobodan i besplatan &mdash; prim. prev.) softver nov, zbunjeni su
+jer se riječ "free" u pojmu "free software" ne koristi na očekivani način.
+Njima "free" znači "besplatan". Engleski rječnik navodi skoro dvadeset
+različitih značenja riječi "free". Samo je jedno od njih "besplatan". Ostale
+se odnose na slobodu i nepostojanje ograničenja. Kada govorimo o
+<em lang="en">free software</em>, mislimo na slobodu, a ne cijenu.
+
+<p>Softver koji je "free" jedino u smislu da ne morate plaćati za njegovo
+korištenje jedva je imalo slobodan. Može vam se zabraniti njegovo širenje, a
+skoro sigurno vam je zabranjeno njegovo poboljšavanje. Softver licenciran
+besplatno obično je oruđe u oglašavačkoj kampanji za promicanje srodnog
+proizvoda ili upropaštavanje manjeg konkurenta. Nema jamstva da će ostati
+slobodan.
+
+<p>Istinski "free" softver uvijek je slobodan. Softver stavljen u javno
+vlasništvo se može izvući i umetnuti u neslobodne programe. Društvo će
+izgubiti sva poboljšanja. Kako bi ostao slobodan, softver mora imati
+autorska prava i licencu.
+
+<p>Za neinicirane, program ili je slobodan ili nije. Stvarni život je
+puno složeniji. Kako biste shvatili kakve vrste stvari ljudi
+podrazumijevaju nazivajući softver slobodnim, moramo malo skrenuti u svijet
+programskih licenci.
+
+<p>Autorska prava su način zaštite prava autora određenih vrsta djela.
+U većini zemalja, na softver kojeg napišete automatski imate autorska prava.
+Licenca je autorov način dopuštanja korištenja izrađenog djela (u ovom
+slučaju softvera) drugima, na načine koji su autoru prihvatljivi.
+Ostaje na autoru da uključi licencu koja određuje na koje se načine softver
+smije koristiti. Za propisnu raspravu o autorskim pravima pogledajte
+<a href="http://www.copyright.gov/">http://www.copyright.gov/</a>.
+
+<p>Naravno, različite okolnosti traže različite licence. Softverske tvrtke
+žele zaštiti svoju imovinu pa objavljuju samo kompajlirani kod (kojeg ljudi
+ne mogu čitati) i na korištenje softvera stavljaju mnoga ograničenja. S druge
+strane, autori slobodnog softvera općenito traže neku mješavinu sljedećega:
+<ul>
+<li>Nedopuštanje korištenja njihovog koda u vlasničkom softveru. Budući da
+    svoj kod objavljuju kako bi ga svi mogli koristiti, ne žele vidjeti da
+    ga netko krade. U ovom slučaju, korištenje koda se smatra pitanjem
+    povjerenja: smijete ga koristiti dok god igrate po istim pravilima.
+<li>Zaštita identiteta autorstva koda. Ljudima njihovo djelo predstavlja
+    velik ponos i ne žele da netko drugi može iz njega ukloniti njihovo ime
+    ili tvrditi da ga je on napisao.
+<li>Distribucija izvornog koda. Jedan od problema s većinom komercijalnog
+    koda jest to što ne možete ispraviti bugove ili ga prilagoditi sebi jer
+    izvorni kod nije dostupan. Također, tvrtka može odlučiti prestati
+    podržavati hardver kojeg koristite. Mnoge slobodne licence zahtijevaju
+    distribuciju izvornog koda. To štiti korisnika omogućivši mu
+    prilagođavanje softvera svojim potrebama. To također ima druge posljedice
+    koje ćemo poslije raspraviti.
+<li>Prisiljavanje svakog djela koje uključuje dio njihova djela (takva djela
+    se u raspravama o autorskim pravima zovu <em>izvedena</em>) na
+    korištenje iste licence.
+</ul>
+
+<p>Mnogi ljudi pišu vlastite licence. Na ovo se ne gleda s odobravanjem jer
+pisanje licence koja čini ono što želite uključuje sitničava pitanja.
+Prečesto je korišteni slijed riječi ili dvosmislen ili ljudi stvore uvjete
+koji si međusobno proturječe. Pisanje licence koja bi vrijedila na sudu još
+je teže. Na sreću, postoji više već napisanih licenci koje vjerojatno čine
+ono što želite.
+
+<p>Tri najrasprostranjenije licence su:
+<ul>
+<li><a href="http://www.gnu.org/copyleft/gpl.html">GNU Opća javna licenca
+(GPL)</a>. Neke dobre uvodne informacije o programskim licencama i primjerak
+licence se može naći na <a href="http://www.gnu.org/copyleft/copyleft.html">
+GNU WWW stranicama</a>. Ovo je najčešće korištena slobodna licenca na svijetu.
+
+<li><a href="http://www.opensource.org/licenses/artistic-license.php">Artistic licenca</a>.
+
+<li><a href="$(HOME)/misc/bsd.license">Licenca u BSD stilu</a>.
+</ul>
+<!--
+Clearly, no single license will fit everyone's needs. To help people select
+the license that is most appropriate for them, you might like to look at
+our <a href="license_disc">comparison of common Free Software licenses</a>.
+-->
+
+<p>Neka od svojstava zajedničkih tim licencama.
+<ul>
+<li>Softver možete instalirati na koliko god želite strojeva.
+<li>Softver odjednom može koristiti bilo koji broj ljudi.
+<li>Možete napraviti koliko god želite kopija softvera i dati ih kome god
+    želite (slobodna ili otvorena redistribucija).
+<li>Nema ograničenja u mijenjanju softvera (osim zadržavanja određenih
+obavijesti nedirnutima).
+<li>Nema ograničenja u distribuciji, ili čak prodaji, softvera.
+</ul>
+
+<p>Zadnja točka, koja dopušta novčanu prodaju softvera, naizgled proturječi
+cijeloj zamisli slobodnog softvera. Zapravo je jedna od njegovih snaga.
+Pošto licenca dopušta slobodnu redistribuciju, kad jedna osoba dobije
+primjerak, mogu ga sami redistribuirati. Čak ga mogu pokušati prodati.
+U praksi, priprema elektronskih kopija softvera u biti ne košta ništa.
+Ponuda i potražnja će držati cijenu niskom. Ako velikom programu ili
+mješavini softvera odgovara distribucija na nekom mediju, kao što je CD,
+proizvođač slobodno može naplatiti koliko želi. Međutim, ako je zarada
+previsoka, na tržište će ući novi proizvođači i konkurencija će sniziti
+cijenu. Rezultat toga je da možete kupiti izdanje Debiana na nekoliko CD-a
+za tek nekoliko eura.
+
+<p>Iako slobodni softver nije potpuno oslobođen ograničenja (to bi postigli
+samo stavljanjem nečega u javno vlasništvo), korisniku omogućava što god je
+potrebno kako bi obavio zadatak. Istovremeno, on štiti prava autora.
+To je stvarno sloboda.
+
+<p>Debian projekt snažno podržava slobodni softver. Budući da se za
+programe koristi mnogo različitih licenci, razvijen je skup smjernica,
+<a href="../social_contract#guidelines">Debianove smjernice slobodnog
+softvera (DFSG)</a>, koji pruža razumnu definiciju osnove slobodnog softvera.
+U glavnu distribuciju Debiana pušta se jedino softver koji poštuje DFSG.