Automatic purge of file outdated for six months.

CVS version numbers

chinese/CD/index.wml: 1.6 -> 1.7(DEAD) 
chinese/devel/extract_key.wml: 1.7 -> 1.8(DEAD) 
chinese/distrib/cd.wml: 1.1 -> 1.2(DEAD) 
croatian/CD/index.wml: 1.13 -> 1.14(DEAD) 
croatian/distrib/cd.wml: 1.3 -> 1.4(DEAD) 
croatian/intro/free.wml: 1.16 -> 1.17(DEAD) 
croatian/intro/license_disc.wml: 1.6 -> 1.7(DEAD) 
croatian/security/1999/19990823c.wml: 1.5 -> 1.6(DEAD) 
indonesian/intro/license_disc.wml: 1.2 -> 1.3(DEAD) 
polish/devel/debian-installer/errata.wml: 1.3 -> 1.4(DEAD) 
spanish/devel/join/nm-advocate.wml: 1.3 -> 1.4(DEAD) 
spanish/devel/join/nm-amchecklist.wml: 1.9 -> 1.10(DEAD) 
spanish/devel/wnpp/index.wml: 1.11 -> 1.12(DEAD) 
turkish/distrib/cd.wml: 1.1 -> 1.2(DEAD)

2 files changed, 0 insertions, 243 deletions

diff --git a/croatian/intro/free.wml b/croatian/intro/free.wml
deleted file mode 100644
index b4a0ee88cf5..00000000000
--- a/croatian/intro/free.wml
+++ /dev/null
@@ -1,127 +0,0 @@
-#use wml::debian::template title="Što znači slobodan/free?" NOHEADER="yes"
-#use wml::debian::translation-check translation="1.16"
-
-<h1>Što znači slobodan/free? <tt>ili</tt> Što podrazumijevate pod slobodnim
-softverom?</h1>
-
-<p><b>Napomena:</b> U veljači 1998. jedna grupa je odlučila zamijeniti pojam
-"<a href="http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.html">Free Software</a>"
-(slobodni softver) s
-"<a href="http://www.opensource.org/docs/definition.html">Open Source
-Software</a>" (softver s otvorenim izvornim kodom). Kako će biti razjašnjeno
-u donjoj raspravi, oba pojma u biti znače istu stvar.
-
-<p>Mnogi ljudi, kojima je slobodni (engl. <em lang="en">free</em> &mdash;
-znači i slobodan i besplatan &mdash; prim. prev.) softver nov, zbunjeni su
-jer se riječ "free" u pojmu "free software" ne koristi na očekivani način.
-Njima "free" znači "besplatan". Engleski rječnik navodi skoro dvadeset
-različitih značenja riječi "free". Samo je jedno od njih "besplatan". Ostale
-se odnose na slobodu i nepostojanje ograničenja. Kada govorimo o
-<em lang="en">free software</em>, mislimo na slobodu, a ne cijenu.
-
-<p>Softver koji je "free" jedino u smislu da ne morate plaćati za njegovo
-korištenje jedva je imalo slobodan. Može vam se zabraniti njegovo širenje, a
-skoro sigurno vam je zabranjeno njegovo poboljšavanje. Softver licenciran
-besplatno obično je oruđe u oglašavačkoj kampanji za promicanje srodnog
-proizvoda ili upropaštavanje manjeg konkurenta. Nema jamstva da će ostati
-slobodan.
-
-<p>Istinski "free" softver uvijek je slobodan. Softver stavljen u javno
-vlasništvo se može izvući i umetnuti u neslobodne programe. Društvo će
-izgubiti sva poboljšanja. Kako bi ostao slobodan, softver mora imati
-autorska prava i licencu.
-
-<p>Za neinicirane, program ili je slobodan ili nije. Stvarni život je
-puno složeniji. Kako biste shvatili kakve vrste stvari ljudi
-podrazumijevaju nazivajući softver slobodnim, moramo malo skrenuti u svijet
-programskih licenci.
-
-<p>Autorska prava su način zaštite prava autora određenih vrsta djela.
-U većini zemalja, na softver kojeg napišete automatski imate autorska prava.
-Licenca je autorov način dopuštanja korištenja njegovog djela (u ovom
-slučaju softvera) drugima, na njemu prihvatljive načine.
-Ostaje na autoru da uključi licencu koja određuje na koje se načine softver
-smije koristiti. Za propisnu raspravu o autorskim pravima pogledajte
-<a href="http://www.copyright.gov/">http://www.copyright.gov/</a>.
-
-<p>Naravno, različite okolnosti traže različite licence. Softverske tvrtke
-žele zaštiti svoju imovinu pa objavljuju samo kompajlirani kod (kojeg ljudi
-ne mogu čitati) i na korištenje softvera stavljaju mnoga ograničenja. S druge
-strane, autori slobodnog softvera općenito traže neku mješavinu sljedećega:
-<ul>
-<li>Nedopuštanje korištenja njihovog koda u vlasničkom softveru. Budući da
-    svoj kod objavljuju kako bi ga svi mogli koristiti, ne žele vidjeti da
-    ga netko krade. U ovom slučaju, korištenje koda se smatra pitanjem
-    povjerenja: smijete ga koristiti dok god igrate po istim pravilima.
-<li>Zaštita identiteta autorstva koda. Ljudima njihovo djelo predstavlja
-    velik ponos i ne žele da netko drugi može iz njega ukloniti njihovo ime
-    ili tvrditi da ga je on napisao.
-<li>Distribucija izvornog koda. Jedan od problema s većinom komercijalnog
-    koda jest to što ne možete ispraviti bugove ili ga prilagoditi sebi jer
-    izvorni kod nije dostupan. Također, tvrtka može odlučiti prestati
-    podržavati hardver kojeg koristite. Mnoge slobodne licence zahtijevaju
-    distribuciju izvornog koda. To štiti korisnika omogućivši mu
-    prilagođavanje softvera svojim potrebama. To također ima druge posljedice
-    koje ćemo poslije raspraviti.
-<li>Prisiljavanje svakog djela koje uključuje dio njihova djela (takva djela
-    se u raspravama o autorskim pravima zovu <em>izvedena</em>) na
-    korištenje iste licence.
-</ul>
-
-<p>Mnogi ljudi pišu vlastite licence. Na ovo se ne gleda s odobravanjem jer
-pisanje licence koja čini ono što želite uključuje sitničava pitanja.
-Prečesto je korišteni slijed riječi ili dvosmislen ili ljudi stvore uvjete
-koji si međusobno proturječe. Pisanje licence koja bi vrijedila na sudu još
-je teže. Na sreću, postoji više već napisanih licenci koje vjerojatno čine
-ono što želite.
-
-<p>Tri najrasprostranjenije licence su:
-<ul>
-<li><a href="http://www.gnu.org/copyleft/gpl.html">GNU Opća javna licenca
-(GPL)</a>. Neke dobre uvodne informacije o programskim licencama i primjerak
-licence se može naći na <a href="http://www.gnu.org/copyleft/copyleft.html">
-GNU WWW stranicama</a>. Ovo je najčešće korištena slobodna licenca na svijetu.
-
-<li><a href="http://www.opensource.org/licenses/artistic-license.php">Artistic licenca</a>.
-
-<li><a href="$(HOME)/misc/bsd.license">Licenca u BSD stilu</a>.
-</ul>
-<!--
-Clearly, no single license will fit everyone's needs. To help people select
-the license that is most appropriate for them, you might like to look at
-our <a href="license_disc">comparison of common Free Software licenses</a>.
--->
-
-<p>Neka od svojstava zajedničkih tim licencama.
-<ul>
-<li>Softver možete instalirati na koliko god želite strojeva.
-<li>Softver odjednom može koristiti bilo koji broj ljudi.
-<li>Možete napraviti koliko god želite kopija softvera i dati ih kome god
-    želite (slobodna ili otvorena redistribucija).
-<li>Nema ograničenja u mijenjanju softvera (osim zadržavanja određenih
-obavijesti nedirnutima).
-<li>Nema ograničenja u distribuciji, ili čak prodaji, softvera.
-</ul>
-
-<p>Zadnja točka, koja dopušta novčanu prodaju softvera, naizgled proturječi
-cijeloj zamisli slobodnog softvera. Zapravo je jedna od njegovih snaga.
-Pošto licenca dopušta slobodnu redistribuciju, kad jedna osoba dobije
-primjerak, mogu ga sami redistribuirati. Čak ga mogu pokušati prodati.
-U praksi, priprema elektronskih kopija softvera u biti ne košta ništa.
-Ponuda i potražnja će držati cijenu niskom. Ako velikom programu ili
-mješavini softvera odgovara distribucija na nekom mediju, kao što je CD,
-proizvođač slobodno može naplatiti koliko želi. Međutim, ako je zarada
-previsoka, na tržište će ući novi proizvođači i konkurencija će sniziti
-cijenu. Rezultat toga je da možete kupiti izdanje Debiana na nekoliko CD-a
-za tek nekoliko eura.
-
-<p>Iako slobodni softver nije potpuno oslobođen ograničenja (to bi postigli
-samo stavljanjem nečega u javno vlasništvo), korisniku omogućava što god je
-potrebno kako bi obavio zadatak. Istovremeno, on štiti prava autora.
-To je stvarno sloboda.
-
-<p>Debian GNU/Linux snažno podržava slobodni softver. Budući da se za
-programe koristi mnogo različitih licenci, razvijen je skup smjernica,
-<a href="../social_contract#guidelines">Debianove smjernice slobodnog
-softvera (DFSG)</a>, koji pruža razumnu definiciju osnove slobodnog softvera.
-U glavnu distribuciju Debiana pušta se jedino softver koji poštuje DFSG.
diff --git a/croatian/intro/license_disc.wml b/croatian/intro/license_disc.wml
deleted file mode 100644
index a9bde8db75c..00000000000
--- a/croatian/intro/license_disc.wml
+++ /dev/null
@@ -1,116 +0,0 @@
-#use wml::debian::template title="Usporedba programskih licenci"
-#use wml::debian::translation-check translation="1.10"
-
-******Ovaj dokument je u razvoju*******
-
-<P>Ljudi koji su dugo u dodiru sa slobodnim softverom obično razviju vrlo
-snažna mišljenja o licencama. Početnici se o njima ne brinu toliko jer su
-zabrinutiji za završavanje zadatka pri ruci i ne razumiju dugoročne
-posljedice izbora softvera s jednom licencom umjesto druge (sumnjamo da
-postoji puno ljudi koji razumiju nijanse licenciranja, a nemaju snažna
-mišljenja o tome).
-
-<P>Kroz godine se istaklo više licenci jer autorima programa pružaju vrstu
-kontrole nad njihovim djelima koju većina razvijatelja žele. Još je
-uobičajeno naći program koji nema vidljivih autorskih prava ili sadrži
-jedinstvenu licencu koju je razvio autor. Posljednje može prilično smetati
-distributere softvera (i računalne i ljude koji peku CD-e) pošto mnoge od
-tih licenci sadrže <A HREF="#mistakes">uobičajene greške</A> zbog kojih je
-softver teško distribuirati.
-
-<P>Slijedi popis uobičajenih slobodnih (otvorenih) programskih licenci i
-nekih dobrih i loših točaka svake.
-Pokazane su samo točke licence bitne za raspravu.
-Također, mnoge točke su naslovljene "DOBRO/LOŠE".
-Te točke mogu biti dobre ili loše, ovisno o vašem gledištu.
-
-<UL>
-<LI><A HREF="http://www.gnu.org/">GNU Opća javna licenca (GPL)</A>.
-	<BR>
-	<B>SAŽETAK:</B> izvorni kod mora biti dostupan; program se može
-	prodavati; izvedena djela moraju koristiti istu licencu.
-	<BR>
-	<B>DOBRO:</B> Ovo je najkorištenija licenca za slobodni (otvoreni)
-	softver iz dobrog razloga. Dobro obavlja posao zaštite prava
-	razvijatelja softvera, a dostupnost izvornog koda jamči da se
-	korisnici ne moraju brinuti o budućem gubitku podrške.
-	<BR>
-	<B>DOBRO/LOŠE:</B> Programi objavljeni pod GPL-om se ne mogu
-	uključiti u komercijalni softver. Je li ovo doista loše ovisi o
-	vašem gledištu. Ljude koji razvijaju komercijalni softver često
-	frustrira kada se dostupno rješenje ne može koristiti zbog sukoba u
-	licenciranju. Naravno, ništa ih ne spriječava u kontaktiranju autora
-	i provjeravanju mogućnosti kupovine pod drukčijom licencom.
-	Većina ljudi koji objavljuju programe pod GPL-om ne smatraju ova
-	ograničenja lošima jer drugima omogućavaju korištenje i poboljšavanje
-	programa, a spriječava (u svim praktičnim svrhama) druge u
-	zarađivanju na njihovom teškom radu bez njihova dopuštenja.
-
-<LI>Artistic License
-	<A HREF="http://language.perl.com/misc/Artistic.html">http://language.perl.com/misc/Artistic.html</A>.
-	<BR>
-	<B>SAŽETAK:</B> 
-	<BR>
-	<B>DOBRO:</B> 
-	<BR>
-	<B>LOŠE:</B> 
-
-<LI><A HREF="../misc/bsd.license">Licenca u BSD stilu</A>.
-	<BR>
-	<B>SAŽETAK:</B> Izvršne datoteke i izvorni kod moraju sadržavati
-	licencu; oglašavanje mora priznati razvijatelje popisane u licenci.
-	<BR>
-	<B>DOBRO/LOŠE:</B> Tvrtke koje žele općenito dostupnu izvršnu
-	   datoteku (možda besplatno) bez objavljivanja izvornog koda često
-	   vole ovu licencu. Dobar primjer je tvrtka koja želi objaviti
-	   driver za grafičku karticu. Zastupnici slobodnog softvera više bi
-	   voljeli da tvrtka svejedno objavi specifikacije hardvera. Ako je
-	   razvoj drivera za XFree86 mjerodavan, najbolji driveri su oni
-	   napisani uz dostupni izvorni kod. Tvrtke izdavanjem vlasničkih,
-	   sporih i bugovitih drivera samo daju loš glas svojim proizvodima.
-	   Također mogu uštedjeti troškove razvoja omogućavajući drugima
-	   da razviju driver umjesto njih.
-	<BR>
-	<B>DOBRO/LOŠE:</B> Svatko može uzeti izvorni kod, promijeniti ga i
-	   objaviti rezultat bez objavljivanja promjena. Dobro ili loše
-	   mišljenje o tome osobna je stvar.
-</UL>
-
-<HR>
-<A name="mistakes">
-Neke uobičajene greške u samostalno napisanim licencama</A>:
-<UL>
-<LI>Ili nedopuštanje ili ograničavanje komercijalne prodaje programa. Ovo
-	otežava distribuiranje softvera na CD-u. Ljudi često griješe
-	korištenjem loše određenih pojmova, kao što je `razumna cijena'.
-	Bolje je jednostavno koristi jednu od gore spomenutih licenci jer
-	one rade istu stvar bez pribjegavanja takvim frazama.
-	Na primjer, omogućavanjem distribucije programa svima, GPL snižava
-	cijenu uobičajenim snagama tržišta. Ako netko prodaje CD s velikom
-	zaradom, neće proći dugo dok konkurencija uđe na tržište i počne
-	prodaju s nižom cijenom.
-	<BR>Napomena: Artistic licenca koristi pojam `Razumna naplata
-	kopiranja', no određuje pojam pokušavajući ga učiniti jasnijim.
-<LI>Nedopuštanje distribucije promijenjenih verzija programa. To spriječava
-	određene grupe u distribuiranju programa. Na primjer, pošto Debian
-	distribuira kompajlirane programe, često je potrebno promijeniti
-	izvorni kod kako bi se mogao kompajlirati ili kako bi poštovao
-	<A HREF="ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux/docs/linux-standards/fsstnd/">FSSTND</A>.
-	No zbog toga ga potom ne smijemo distribuirati.
-<LI>Zahtijevanje prijavljivanja svih promjena programa autoru. Iako je dobra
-	zamisao prijavljivati promjene/poboljšanja autori kako bi se mogle
-	šire distribuirati, stavljanje zahtjeva može uzrokovati probleme.
-	Koliko ljudi zna gdje će biti za 5 godina?
-	To jednostavno promjenite u `Sve promjene bi se trebale prijaviti
-	autoru'.
-	Većina ljudi hoće.
-	<BR>Ovaj članak se obično uključuje kako bi spriječio grananje
-	projekta. Povijest je pokazala da, sve dok razvoj izvornog koda ne
-	zastane, grane će biti uspješne jedino ako neka druga sila uzrokuje
-	razdvajanje.
-<LI>Izjava kako je program u javnom vlasništvu uz dodavanje ograničenja (kao
-	što je zabrana komercijalne prodaje). Nešto ili je u javnom
-	vlasništvu ili nije &mdash; nema varijacija. Takve licence nemaju
-	značenja i dodatni uvjeti vjerojatno neće vrijediti na sudu.
-</UL>
-